? Crne Lokve

kocerin.info

sirokibrijeg.ba

kocerin.ba

vladazzh.com

www.medjugorje.hr

sirokibrig.com

jabuka.tv

hercegbosna.org

hrvatibh.com

domovinskirat.hr

abcportal.info

pobijeni.info

franjevci-siroki-brijeg.info

hrsvijet.net

 Crne Lokve - Live Stream UŽIVO SADA

SELO CRNE LOKVE

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

Crne Lokve su selo u zapadnom dijelu grada Širokog Brijega i županije Zapadnohercegovačke. Udaljeno je 20-ak kilometara od Širokog Brijega.

Crne Lokve su brdsko-planinsko selo smješteno između kanjona Ugrovače-Brine na sjeveroistoku, brda Panošac (802 m) na istoku , brdskog masiva Snigutina (944 m) na jugu, planinskog uzvišenja Kušanovac (1117 m) na zapadu i planinskog uzvišenja Kozja Glavica (1007 m) na sjeveru. U sredini sela nalazi se planinsko uzvišenje Čelopek (1013 m).

Susjedna sela Crnih Lokava su Ljubotići i Donja Britvica na istoku, Kočerin i Rujan na jugu zatim Broćanac, Lekina Draga i Cerovi Doci na zapadu i Rakitno i Gornja Britvica na sjeveru. Selo je smješteno u brdovito planinskom dijelu sa raštrkanim zaseocima sa po manjim brojem kuća.

POVIJEST NASTANKA IMENA

Prema usmenoj predaji i jednoj verziji Crne Lokve su dobile ime prema dvije lokve na ulazu u selo koje i danas postoje. O nastanku sela Crne Lokve nema pisanog traga koji bi nam pokazao točno vrijeme prvog naseljavanja Crnih Lokava. Ali prema arheološkim istraživanjima koji su obavljeni u Crnim Lokvama na groblju „Javor“ na početku sela i stećcima koji se nalaze u blizini groblja „Javor“ može se reći da naseljavanje seže u daleku prošlost.

 

 

 

 

ZASEOCI U SELU CRNE LOKVE

U selu C.Lokve postoji više međusobno povezanih zaseoka sa većim i manjim brojem kuća kao i stanovnika. Gledajući sa istočne strane sela zaseoci idu slijedećim nizom i to:

Zaseok Brekali

Na ulazu u selo dolazeći iz pravca Širokog Brijega u blizini groblja „Javor“ udaljeno od centra sela-osnovne škole 1-1,5 km nalazi se zaseok Brekali sa 20 kuća, a trenutno stalno nastanjenih 6 kuća. Osim prezimena Brekalo u zaseoku postoji i prezime Matković i Kvesić.

Zaseok Grbeše

Idući od groblja u pravcu centra sela osnovne škole udaljeno oko 600-ak metara nalazi se zaseok Grbeše sa 5 kuća, a trenutno stalno nastanjenih 4 kuće. Postoje dva prezimena u zaseoku Grbeša i Brekalo.

Zaseok Podi i Val

U pravcu sjevera oko 2-3 km od centra sela nalaze se zaseoci Podi i Val sa 4 kuće, a trenutno stalno nastanjenih 1 kuća. Postoje dva prezimena Brekalo i Grbeša.

Zaseok Jozipovci

U centru sela 100-200 m sjeverno nasuprot osnovne škole nalazi se zaseok Jozipovci sa 8 kuća, a trenutno stalno nastanjenih 4 kuće. Postoje dva prezimena Galić i Soldo.

Zaseok Galići-tzv.Selo

Od centra sela-osnovne škole udaljeno 500-700 m u pravcu sjevera nalazi se zasek Galići tzv.Selo sa 15 kuća, a trenutno stalno nastanjenih 6 kuća. Postoje dva prezimena Galić i Ćuk.

Zaseok Ravne

Od centra sela-osnovne škole udaljeno 500-700 m u pravcu juga nalazi se zaseok Ravne sa 10 kuća, a trenutno stalno nastanjenih 2 kuće. Prezimena u zaseoku Ravne su Galić i Ćuk.

Zaseok Solde

Od centra sela-osnovne škole idući glavnom cestom u pravcu zapada udaljeno 1-1,5 km nalazi se zaseok Solde sa 15 kuća sa stalno nastanjenih 2 kuće. Prezimena u zaseoku su Soldo i Galić.

Zaseok Tilovina

U podnožju Kušanovca u smjeru zapada udaljeno 1,8-2 km od centra sela nalazi se zaseok Tilovina sa 4 kuće trenutno stalno nastanjenih 1 kuća. Prezime u zaseoku je Galić.

Zaseok Kušanovac

Zaseok  na zapadu sela u brdsko planinskom dijelu sela udaljenog 5 km od centra sela osnovne škole nalazi se zaseok Kušanovac sa 10 kuća, trenutno stalno nastanjena 1 kuća. Prezime u zaseoku je Galić.

Zaseok Kidačke Njive

Zaseok u pravcu zapada udaljen 3-3,5 km od centra sela škole u brdskom dijelu sela nalaze se Kidačke Njive sa 6 kuća,  a trenutno stalno nastanjene 2 kuće. Prezime u zaseoku je Galić.

Zaseok Medine Stanine

U brdsko planinskom dijelu na sjevero-zapadu sela nalazi se najudaljeniji zaseok, koji je od centra sela-osnovne škole udaljen oko 7-8 km nalazi se zaseok Medine Stanine sa 23 kuće, a trenutno stalno nastanjena 1 kuća. Prezimena u zaseoku su Brekalo, Grbeša, Kvesić i Matković.

ADMINISTRATIVNI USTROJ

Selo Crne Lokve se administrativno vode kao zasebna Mjesna Zajednica (MZ) u sastavu općine Široki Brijeg. Crne Lokve su zasebna MZ od 2003 godine, a do tada se vodilo kao podružnica Crne Lokve u okviru MZ Ljubotići. Kao zasebno selo se vode iza 2. Sv.rata a do tada se vodilo u sastavu sela Ljubotići kao zaseok. Crne Lokve su najmanja MZ u gradu Široki Brijeg po broju stanovnika.

STANOVNIŠTVO

U Crnim Lokvama žive Hrvati katolici i broj stanovnika se mjenjao kroz povijesno razdoblje više puta. Ono što znamo iz povijesnih izvora je „Šematizam   fra Petra Bakule“ iz 1867 godine imamo podatak selo Crne Lokve imaju 27 katoličkih obitelji sa 216 katoličkih žitelja i udaljenosti od Š.Brijega 3 ½ sata.

Iz popisa katolika u Župi Blato iz 1844 godine kojeg su napravili župnik  fra Nikola Kordić i kapelan fra Paško Kvesić (sa sjedištem u Čerigaju) na dan 3. srpnja 1844. godine Crne Lokve su imale 195 mještana u 16 kuća i bile su u sastavu župe Blato.

Prema najstarijem sačuvanom popisu bosansko-hercegovačkih katolika iz 1742. godine na području današnje kočerinske župe živjelo je 267 katolika u 28 domova: u Kočerinu 15 kuća i 140 katolika, u Ljubotićima 13 – 127. U tom popisu se ne spominju Crne Lokve, kao i u popisu iz 1768. u Kočerinu je 16 kuća i 200 katolika, Ljubotići 15 – 158, ukupno 31 kuća i 358 katolika. U popisu iz 1813 godine spominju se i nova sela:, Crne Lokve i Rujan, u Rujnu i Crnim Lokvama bilo je 14 kuća sa 167 vjernika,

Iz popisa 1844. u Crnim Lokvama imamo u 16 kuća 195 mještana, a iz Šematizma iz 1873. Crne Lokve imaju u 31 obitelji 265 stanovnika.Prema popisu stanovništva iz 1991 godine Crne Lokve su imale 357 stanovnika.

Najveći broj stanovnika Crne Lokve su imale krajem 60-ti i početkom 70-ti godina 20 stoljeća, tako što je početkom 70-ti godina pravo glas na izborima imalo oko 600 mještana i kada se pribroje mala djeca i maloljetnici može se zaključiti da je bilo oko 1000 stanovnika. U zadnjih 40, 50 godina broj stanovnika se stalno smanjivao i  prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013 godine Crne Lokve imaju 163 stanovnika.

Najveće demografske gubitke selo Crne Lokve su imale za vrijeme i nakon 2. Sv.rata kada je poginulo i nestalo na Križnom putu i Bleiburgu 86 mještana. S obzirom na broj stanovnika u periodu 2. Sv. Rata može se reći da je tada selo desetkovano, što se posljedice vuku do današnjih dana. Pribrojivši 1. Sv. Rat 9 poginulih i nestalih i Domovinski rat 8 poginulih i nestalih dođe se do brojke ukupno 103 poginula i nestala Crnolokvanina u navedenim ratovima.

Prezimena u Crnim Lokvama

U C.Lokvama imamo 7 prezimena i to:

1. Brekalo

2.Ćuk

3.Galić

4.Grbeša

5.Kvesić

6.Matković

7.Soldo

 

 

 

 

KULTURNI  SPOMENICI  I KULTURNA ZBIVANJA

Kulturni spomenici

U Crnim Lokvama od kulturnih spomenika postoje 2 groblja, 2 grobne kapelice, stari nadgrobni spomenici, stećci, zavjetne kapele, stari zidani bunari i sl. Prema predaji Crnolokvansko groblje Javor je jedno od najstarijih grobalja na području Širokog Brijega i ne postoji pisani trag o nastanku. O starosti groblja govore stari nadgrobni spomenici u obliku isklesanih križeva od kamena kao i svjedočanstvo pojedinih mještana koji su kopajući obiteljske grobnice nailazili na 2 m dubine na prekrivene grobove pločama sa ljudskim kostima, što upućuje na to da su se stoljećima taložile naslage na grobove iz daleke prošlosti. U groblje javor su se u prošlosti ukopavali stanovnici od Rakitna, Crnih Lokava, Ljubotića pa do Privalja koje je tada bilo odprilike na sredini, a danas se u groblje „Javor ukopavaju mještani Crnih Lokava i mještani sela Ljubotići iz zaseoka Lončaruše. Groblje se nalazi na početku sela dolazeći u Crne Lokve iz pravca Širokog Brijega. U blizini Groblja „Javor“ 200-ak metara zapadno i istočno nalaze se i Stećci što upućuje na to da život u selu seže u daleku prošlost.

U C.Lokvama postoji i groblje Cerovac koje se nalazi u zaseoku Medine Stanine a izgrađeno je 1937 godine. U sredini sela kod škole nalazi se i zavjetni kip Sv.Ante. Na početku sela postoje ostatci talijanskih bunkera i utvrda iz drugog svjetskog rata. U zaseoku Galići tzv. Selo nalazi se Blažev križ koji je od kamene gromade isklesao Blaž Galić početkom 20 stoljeća. U sredini sela kod osnovne škole izgrađen je spomenika svim poginulim i nestalim Crnolokvanima u svim ratovima. U cijelom selu postoje stare kamenice, čatrnje i bunari od kojih su najpoznatiji : Lokve na početku sela, bunar Trnovac u Medinim Staninama, bunar Mustapinac na Kušanovcu (izgrađen 1901) , stari bunar u zaseku Jozipovci nasuprot škole, Čatrnja kod groblja „Javor“, Rudarska Čatrnja na starom rudniku (izgrađena početkom 1950-ih godina) i dr.

Kulturna zbivanja

U Crnim Lokvama i Ljubotićima na više lokacija 1988 godine je sniman film Povratak Katarine Kožul režisera generala Slobodana Praljka koji je 1989 doživio premijeru. Uz glavne i poznate glumce koa što su Fabijan Šovagović, Ivo Gregurević , Alma Prica , Mustafa Nadarević , Anne Marie Weindl, Ružica Lorković i drugi sudjelovali su u filmu kao statisti i mještani Crnih Lokava i Ljubotića.

U organizaciji udruge „Crnolokvani“ jednom godišnje održava se tradicionalno okupljanje Crnolokvana koje se održava u centru sela kod osnovne škole i izgrađenog spomen obilježja. Okupljanje je zadnjih godina bilo vezano za 1. svibanj i blagdan sv.Josipa radnika, a od svečanog otkrivanja spomenika 09.kolovoza 2014. okupljanje se odvija u kolovozu zadnju subotu pred Veliku Gospu kada se kod spomen obilježja služi sv.Misa za sve poginule i nestale Crnolokvane u svim ratovima.

Škola

Osnovna škola u Crnim Lokvama izgrađena je 1981 godine uz samodoprinos mještana i fizički rad većine mještana. Izgrađena je u sredini najnaseljenijeg dijela sela i uz suglasnost većine mještana. Zemljište za gradnju je darovala pok. Anica Galić (Ilkina). Nastava u školi se izvodila do 2008 godine kada se zatvara zbog nedostatka učenika. Prije izgradnje nove škole dijeca su išla u školu najprije u Vidovu kuću u zaseoku Grbeše ispod Bilin Vrha, a zatim u Matišića kuću u zaseoku Galići tzv.selo.

Škola je zadnjih godina obnovljena zahvaljujući donaciji Vlade Republike Hrvatske i članovima udruge „Crnolokvani“ i MZ Crne Lokve i služi kao kulturni dom sela za okupljanja, druženja, sastanke, priredbe i sl.

GOSPODARSTVO

U Crnim Lokvama stanovništvo se u prošlosti bavilo većinom zemljoradnjom i stočarstvom . Pošto je zbog prirodnog položaja bila oskudica sa zemljom i nije bilo nekih većih prirodnih polja gradili su se vrtovi krčeći šumu i ograđujući suhozidom prostor za zemlju koja bi se kopala i donosila i s vremenom bi se i vodenim buicama zemlja nanosila u vrtove. Stočarstvo je bilo razvijeno i uzgajale su se uglavnom goveda, koze, ovce, kao i magarci i konji koji su služili kao pomoć za obradu zemlje i prevoz raznog tereta kao tovari ili za vuču zaprežnih kola.  

Glavna grana gospodarstva u Crnim Lokvma u zadnjih 60-70 godina je rudarstvo tj. eksploatacija boksitne rude koja je počela 1938 godine i kojeg su Crne Lokve bogate i to jednom od najkvalitetnijih boksitnih nalazišta. Rudnik je otvoren 1938 godine i prvo nalazište iz kojeg je počela eksploatacija je nalazište Orašnica na istoku sela uz Brinu kod Brekalovi kuća. Prvu krampu na nalazištu Orašnica je udario pok Adam-Radan Galić (1905-1995). Kasnije su se iskopi i eksploatacija proširili na ostale predjele Crnih Lokava i to Kidačke Njive i Čelopek. Eksploatacija je vršena jamski i površinski. U najvećoj eksploataciji bilo je zaposleno preko 400 stalnih radnika koji su radili u tri smjene. Radnici su bili osim iz Crnih Lokava i iz susjednih i drugih sela Ljubotića, Kočerina, Rujna, Rakitna, Britvice, Crnča, Izbična, Trna, Čerigaja, Turčinovića, Uzarića, Jara, Ljutog Doca, Dužica, Privalja i drugih mjesta. Treba naglasiti da je rudnik 1950-i godina imao u uporabi telefon što je za ono vrijeme bila rijetkost i u većim naseljima.

Prema neslužbenim podacima iz Crnih Lokava je izvađeno više od 2 miliona tona kvalitetne boksitne rude. Eksploatacija je u vrijeme domovinskog rata bila nakratko zaustavljena ali iza rata je nastavljena.

Danas se vađenje rude vrši se na više mjesta i to na mjestu prvog nalazišta rude Orašnica na površinskom kopu i više okolnih lokacija površinskog kopa uz Brinu, zatim na  Čelopeku  površinski i jamski u jedinoj jami koja je još u funkciji kao i djelimično u Kidačkim Njivama površinski kop. Osim rudnika boksita danas se vrši eksplatacija kamena iz kamenoloma u zaseoku Kidačke Njive. Kamenolom je otvoren 2012 godine i to je prvi kamenolom u Crnim Lokvama. U predjelu zvanom Muša pored Kidačkih Njiva nalazi se farma koza Muša gdje se proizvodi kozji sir „Muša“.

INFRASTRUKTURA

Crne Lokve imaju izgrađenu osnovnu infrastrukturu osim vodovodne mreže. Izgradnja ceste prema Crnim Lokvama do početka sela-groblja „Javor“ izvršena je 1938 godine. Cesta je izgrađena za potrebe odvoza boksitne rude 1938 godine do početka sela groblja i nalazišta rude Orašnica kod Brekalovi kuća. Izgradnja ceste prema zapadnom dijelu sela zaseocima Galići i Solde počela je početkom 60-ti godina 20 stoljeća i vršena je ručno a gradili su je mještani. Asfaltiranje ceste od Ljubotića do Crnih Lokava izvršeno je početkom 80-ti godina prošlog stoljeća. Financiranje asfaltiranja je bilo od strane mještana kroz samodoprinos i djelimičnu pomoć rudnika boksita Široki Brijeg.  Izgradnja ceste prema Kidačkim Njivama i Medinim Staninama izvršena je sredinom 60-ti godina 20 stoljeća. Gradnju su financirli rudnici  boksita za nalazišta rude boksita u Kidačkim Njivama i Medinim Staninama-Muši, a radove su osim rudnika boksita izvodili i mještani sela za plaću. Izgradnja ceste u dužini 7 km prema zapadnom izlazu iz sela, selu Rujan i Posušju izvršena je 1997 godine. Izgradnja je izvršena uz financijsku pomoć mještana, općine Široki Brijeg, županije Zapadnohercegovačke i raznih drugih donatora. Radove su izvodili inžinjerijski strojevi HVO-a uz fizički rad mještana.

Elektrifikacija cijelog sela Crne Lokve izvršena je 1969 godine, a dio sela u neposrednoj blizini rudnika kod Brekalovi kuća imao je i prije toga struju koja je bila postavljena na improviziran način i spojena na rudarsku mrežu. Financiranje cijelog projekta je bilo kroz samodoprinos mještana i pomoć općine.

Izgradnja telekomunikacijske mreže u selu C.Lokve izvršena je 2001 godine. Cijela telekomunikacijska mreža postavljena je podzemno i razvedena je do svih zaseoka (osim Medinih stanina), a glavni optički kabel doveden je do telefonske centrale koja se nalazi u prostorijama osnovne škole Crne Lokve. Brzi ADSL internet omogućen je od rujna 2012 godine. Cijelu telekomunikacijsku mrežu i iskope financirali su HT Mostar i županija Zapadnohercegovačka. Mještani su financirali telefonski priključak i uređenje centrale- prostorije u školi za postavljanje telefonske centrale.

VJERSKI ŽIVOT

Vjerski život u Crnim Lokvama odvija se na groblju „Javor“ gdje se redovito održava Sveta Misa Nedjeljom i blagdanima. Na Nedjeljnim Misama bude od 50-200 ljudi zavisno od godišnjeg doba i vremenskih prilika. C.Lokve pripadaju župi Kočerin i Svetu Misu dolazi govoriti svećenik sa Kočerina ili iz drugih župa. U prošlosti su svećenici sa Kočerina dolazili pješice i na konju da bi govorili Misu i vjerski podučavali narod. U Božićno vrijeme kada bi se govorile tri Mise bi i stanovali u Crnim Lokvama nekoliko dana.

Crne Lokve nemaju izgrađenu crkvu i ako postoji potreba da se izgradi, da nebi ljudi po svim vremenskim neprilikama (kiša, snijeg, hladnoća i sl.) Svetu Misu slušali na otvorenom.

Većina mještana i raseljenih Crnolokvana (prema nekoliko provedenih anketa) je za to da se crkva izgradi na crkvenom zemljištu u centru sela nasuprot osnovne škole kod Ikičića kamenice, ali svećenici još nikako da započmu akciju gradnje crkve. Lokacija je pogodna i pravedna po svim kriterijima koji se uzimaju u obzir pri gradnji svakog objekta od općeg interesa za selo.

Svećenici i časne sestre iz sela

Svećenici koji su rođeni ili vuku porijeklo iz sela Crne Lokve su:

1. Trapist Mate Lovro Galić rođen 1919 u Crnim Lokvama-Kušanovac a umro 2001 u        Svetoj Mariji u Međumurju gdje je i pokopan. Zaređen za svećenika zajedno sa pokojnim kardinalom Franjom Kuharićem u Zagrebu 1945 od nadbiskupa blaženog Alojza Stepinca.

2. Karmelićanin o.Viktor Grbeša (otac Stanko Grbeša rođen u C.Lokvama) koji je            zaređen za svećenika 2003 godine i koji je mladu Misu imao u Crnim Lokvama 2003 godine, što je i bila prva mlada Misa u selu Crne Lokve. O.Viktor Grbeša trenutno je na dužnosti kapelana u vojnoj kapelaniji HRZ i PZO Hrvatske vojske.

3. Franjevac fra Krunoslav Albert (Majka Ljubica Brekalo rođena u Medinim     Staninama-Jastrović Crne Lokve), zaređen 2009 godine za svećenika i mladu Misu rekao 2009 u Medinim Staninama.

4. Franjevac fra Josip Soldo član hrvatske franjevačke Provincije sv. Ćirila i Metoda zaređen 2011 za svećenika po rukama zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića. Fra Josip je rođen u Mihaljevcima kraj Požege od roditelja Ivana Solde (Vrančinovića) i Zdravke Soldo r.Galić (Vidića). Roditelji Ivan i Zdravka rođeni su u Crnim Lokvama.

Crne Lokve  imaju i nekoliko časnih sestara, kao i nekoliko mladića i djevojaka koji su kandidati za časne sestre i svećenike a vuku porijeklo iz Crnih lokava.

KLIMA RELJEF I KRAJOLIK

Crne Lokve imaju mediteransko-planinsku klimu gdje su u zimskom periodu zime svježe i hladne, a ljeta su topla. Crne Lokve su smještene u brdsko-planinskom reljefnom području. Najveći vrh je Kušanovac sa 1117 m visine sa kojeg se pruža prekrasan vidikovac na cijelu Herceg-Bosnu. Sa vrha se pruža pogled prema naseljima Širokog Brijega, Posušja, Gruda , Ljubuškog, Međugorja, Mostarskog Blata i okolice. Također seže pogled prema planinama Vranu, Čvrsnici, Tušnici, Zavelimu, Goliji, Ljubuši, Čabulji, Prenju, Bjelašnici, Veležu, Biokovu, Mosoru i dr. Na prostoru Crnih Lokava postoje raznovrsne ljekovite biljne vrste kao što su: kadulja, vrijesak, gospina trava, koprva, metvica, bokvica, dupčac, majčina dušica, gavez, zova, bijeli sljez, čuvarkuća i druge. Vodni resursipostoji povremena riječica Ugrovača, 2 mala jezerca u kanjonu Brine (Zelenikovac i Sinjac), kao  i mnoge čatrnje, bunari i lokve od kojih su najpoznatije 2 lokve na početku sela (selo dobilo naziv po njima), čatrnja kod starog rudnika iz 1950-ti g., čatrnja kod groblja, stari bunar kod rovanjuše, Ikičića kamenica kod škole, čatrnja kod škole, bunar vodice u Čelopeku, bunar Mustapinac 1901 g.- Kušanovac, bunar Trnovac-Medine Stanine i drugi.

 

Ovo je kratki sažetak o Crnim Lokvama koji će se s vremenom nadopunjavati i podložan je promjenama.

 

MG 26.kolovoz  2015.